Osnovne smjernice za vježbanje u Govinda centru

Joga kao pojam nam se čini svima jasan, no da li je to zaista jasno samo po sebi. U zadnjih desetak godina pojavili su se različiti stilovi joge – Ashtanga joga, Vinyasa joga, Iyengar joga, Power joga, Yin joga, Zen joga, Joga u svakodnevnom životu, Medical joga, Funkcionalna joga….su samo od nekih.

Ne postoji unificirana i jednoznačna definicija pojma joge i baš to omogućava da baš svatko rabi taj izraz u opisu onoga što podučava. Kada ja razmišljam o definiciji tog pojma, polazim od principa koji čine srž tog pojma i sa kojima se slažu svi gore navedeni stilovi.

  1. Joga ima za cilj potaknuti promjene/transformacije na više razina ljudskog postojana – od fizičkog nivoa do duhovnog.
  2. Joga se vrednuje prema osobnom iskustvu onoga tko ju prakticira.
  3. Joga ima za cilj unapređenje kvalitete života pojedinca.
  4. Joga gleda na ljudsko biće holistički. Svi aspekti postojanja su samo različite manifestacije istog.
  5. Joga vježbe svoje ishodište imaju u dugotrajnoj tradiciji koja potječe iz Indije.
  6. Najviši cilj joge je spoznaja istinske suštine postojanja.

Ono po čemu se stilovi razlikuju jesu načini kojima želimo ostvariti opisane ciljeve i važnost/prioritet koju svaki gore navedeni cilj ima.

Stil koji ja podučavam stavlja najveći naglasak na prva četiri prethodno navedena cilja.

Generalno bi se sve današnje stilove vježbanja joge moglo podijeliti na dvije osnovne skupine u odnosu na izvedbu asana:

  1. Prvu skupinu čine stilovi gdje je „savršena“ izvedba asane cilj kojem se teži.
  2. Drugu skupinu (u koju pripada i moj stil) karakterizira sloboda prilagodbe asane u svrhu maksimalnog iskorištavanja koristi/beneficija koje određena vježba nosi u sebi.

Oba pristupa imaju svoje prednosti i mane.

Zašto koristim pojam kineziološka?
Kineziologija je znanost o zakonitostima transformacijskih procesa vezanih uz metodičko i planirano provođenje nekih vježbi. Nju kao znanost zanima cjelokupan proces iz svih mogućih aspekata koje možemo prepoznati kada promatramo taj proces: antropološki, bio-
mehanički, fiziološki, sociološki, psihološki, ekonomski. Ništa nije isključeno.

Zašto rekreacijska?
Zato što je rekreacija definirana kao bilo koja aktivnost koju pojedinac upražnjava u svoje slobodno vrijeme s ciljem unapređenja svog zdravlja i općeg osjećaja boljitka.

Za razliku od većine drugih fizički orijentiranih rekreacijskih aktivnosti, joga djeluje na obnavljanju naše vitalne energije. To se postiže svjesnim izvođenjem vježbi, po mogućnosti zatvorenih očiju i u punoj koncentraciji na vlastito disanje.

Vježbe ove kineziološko-rekreacijske joge zamišljene su da metodički i progresivno omoguće razvoj ne samo naše muskulature u smislu njene jakosti, izdržljivosti i fleksibilnosti, nego i da, možda čak u još većoj mjeri omoguće razvoj naše senzomotorike.

Senzomotorika je naša sposobnost doživljavanja vlastitog tijela u prostoru (propriecepcija) i svega onoga što možemo trenutno osjetiti u tijelu ili pojedinim dijelovima našeg tijela (kinestetika). Tu sposobnost razvijamo i unapređujemo polaganim, koordiniranim, svjesnim kretnjama čija je brzina izvođenja utemeljena na tempu našeg disanja.

Cilj ovakvog načina vježbanje nije „isključivanje mozga/uma“ jer to samo po sebi nije moguće. Naše misli su neprestano manje ili više aktivne što god mi radili odnosno ne radili.

Osnovni principi izvođenja vježbi

  1. Brzinu izvođenja svake vježbe određuje tempo vlastitog disanja
  2. Disanje je mirno i harmonizirano, oslobođeno neugodnog napora
  3. Oči po mogućnosti zatvorene
  4. Svjesno doživljavanje cijelog tijela prilikom izvođenja svake vježbe – u početku pozornost nam privlače dijelovi tijela koji se kreću kroz prostor – slijedeća faza je usmjeravanje pozornosti na dio dijela koji funkcionira kao baza/temelj (stabilizacijski centar)- treća faza je istovremeno doživljavanje oba funkcionalna aspekta
  5. Nikada se ni ne približavamo pragu boli – tri kvalitativne kategorije reakcije našeg tijela na ideju kretanja: prihvaćanje – podnošenje/trpljenje – bol

Iz moje perspektive najveću prepreku u ostvarivanju ciljeva svake pojedine vježbe kao i cijelog procesa čine:

  1. Nesvjesno vježbanje
  2. Nepravilno izvođenje – neispravno/prebrzo/osobna promjena prioriteta
  3. Negativan stav prema samom sebi

Što su po mome mišljenju prednosti ovog stila vježbanja:

  1. Postupnost i metodičnost razvoja osnovnih motoričkih i funkcionalnih sposobnosti
  2. Razvoj širokog spektra gledanja na samoga sebe (fizički, energijski/disanje, mentalno-emocionalno)
  3. Princip polaganog i svjesnog izvođenja omogućava bolju i potpuniju komunikaciju sa samim sobom
  4. Osjećaj ispunjenosti energijom, snagom i mirom na kraju sata

Nedostaci ovog stila vježbanja:

  1. Nedovoljan kardio trening
  2. Odsutnost izazova u smislu brzog savladavanja zahtjevnih joga
    položaja
  3. Vidljivi rezultati vježbanja su relativno spori

Čime se mi ovdje ne bavimo?

  1. Ne bavimo se terapijskim vježbanjem.
  2. Ne bavimo se rješavanjem ili uklanjanjem psihičkih problema
  3. Ne natječemo se niti sa drugima niti sa samim sobom

Ovdje želim naglasiti da vježbanje kako ga ja provodim slijedi holistički pristup. Kao cjelina, sve vježbe vrijede više od bilo koje izvučene iz te iste cjeline odnosno konteksta.

Preporuke kako pristupiti vježbanju ovog stila joge

  • Polako, svjesno, bez napora
  • Nikada ne izvodimo vježbu u području boli
  • Upute koje vam instruktor govori su vrlo bitne
  • Dah vam je najbolji pokazatelj kojom brzinom izvoditi vježbu i odličan je za razvoj vaše pozornosti
  • Sve što i kako radite na prostirci za vježbanje, je izričaj onoga što i kakvi jeste – to vam omogućava samopromatranje i bolje upoznavanje sebe
  • Ne uspoređujte sebe sa drugima, to vam je totalno bezveze

Zapamtite: Vi osobno ste odgovorni za sve što radite na satu. Svaka dobrobit i svaka eventualna povreda… Vaše je ostvarenje i odgovornost. Radite li polako i svjesno, poštujući svoje trenutno stanje, ograničenja i mogućnosti, bit će sve u redu.

Kada se suočite sa nekim izazovom tijekom vježbi, neka razum prevlada taštinu i potrebu za dokazivanjem.

Neka vaše vježbanje bude aktivno izražavanje ljubavi i samopoštovanja.

Zašto ja ovo radim?

  • Jer ovo volim.
  • Jer mi je svaki sat joge sa bilo kojom grupom ili pojedincem drugačiji od svih drugih satova.
  • Jer uživam promatrati promjene/transformacije na vama vježbačima i na samom sebi.
  • Jer mi ovo omogućava da svaki dan naučim nešto novo.
  • Jer me ovo ispunjava osjećajem zahvalnosti.

Podijeli

Share on facebook
Share on twitter
Share on pinterest
Share on email

Pridružite nam se danas